{"id":78,"date":"2020-08-16T08:52:04","date_gmt":"2020-08-16T08:52:04","guid":{"rendered":"https:\/\/galibsljivo.ba\/?page_id=78"},"modified":"2020-08-16T10:30:18","modified_gmt":"2020-08-16T10:30:18","slug":"portreti","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/portreti\/","title":{"rendered":"Portreti"},"content":{"rendered":"
\n

Portreti – Od u\u010ditelja do doktora<\/a><\/h2>\n<\/div>\n
\n
\n

|\u00a0Ispis\u00a0|<\/a><\/p>\n

Kako je Galib \u0160ljivo, za nepunu deceniju zavr\u0161io pedago\u0161ku akademiju, filozofski fakultet, postdiplomske studije, da bi napokon i doktorirao, uz puno anga\u017eovanje kao vaspita\u010d i dru\u0161tveno-politi\u010dki radnik.<\/em><\/strong><\/p>\n

Galib \u0160ljivo, direktor \u0160kolskog centra u Ora\u0161ju, pripada onoj generaciji prosvjetnih radnika, koja je neposredno poslije rata, zavr\u0161ila \u0161kolovanje i koja je bila me\u0111u prvima na poslu \u0161kolovanja i opismenjavanja stanovni\u0161tva. On je sa nepunih 17 godina \u017eivota bio ve\u0107 u\u010ditelj u selu Maglajcima kod Bosanske Dubice. Iako je \u017eelio da nastavi studiranje, ipak to nije u\u010dinio, jer je potreba za u\u010diteljima, u godinama poslije rata bila velika.
\nU\u010diteljevao je po mnogima selima Bosne: Maglajci, Orahova i Slatina, Ulice, Brka, Donja Bukovica i Brezovo Polje …
\nKao i mnogi drugi u\u010ditelji iz plejade poslijeratne generacije, i on je na radnom mjestu u\u010ditelja radio prije i poslije podne, sa po dva kombinovana odjeljenja redovnih u\u010denika, a u ve\u010dernjim satima radio je na opismenjavanju odraslih.
\n– Ni nedjeljom nismo imali odmora, jer smo radili na prosvje\u0107ivanju seoske \u017eenske omladine, a obavljali smo i druge dru\u0161tveno-politi\u010dke zadatke u selu, sje\u0107a se Galib \u0160ljivo.
\nVi\u0161u pedago\u0161ku \u0161kolu zavr\u0161io je vanredno za dvije godine na grupi istorija-geografija u Sarajevu, a odmah je nastavio \u0161kolovanje, opet vanrednim studiranjem na Filozofskom fakultetu u Beogradu- na grupi istorija.<\/p>\n

Na pitanje da li mu je ne\u0161to ispita sa Pedago\u0161ke akademije priznato, pa je za dvije godine polo\u017eio sve ispite na filozofskom fakultetu, Galib \u0160ljivo je odgovorio:<\/p>\n

– Ne, nije mi priznat nijedan ispit, ali mi je ste\u010deno znanje na Vi\u0161oj pedago\u0161koj \u0161koli pomoglo da u kratkom vremenu spremim sve ispite. Galibu \u0160ljivi ni sticanje visoke spreme nije ugasilo ambicije. On je marljivo radio na svom radnom mjestu, ali je \u010desto svjetiljka u radnoj sobi, u njegovom stanu, sijala u kasne no\u0107ne sate. Znalo se da on radi, ali se nije ni pretpostavljalo da \u0107e nastaviti dalje studije. U isto vrijeme bio je direktor Osnovne \u0161kole u Ora\u0161ju\u00a0 i predano je radio na osnivanju prve srednje \u0161kole. Iako su mnogi sumnji\u010davo vrtili\u00a0 glavom na tu ideju. Galib \u0160ljivo je ipak vjerovao u mogu\u0107nosti ostvarenja te \u017eelje, i ve\u0107 1963. godine, Ora\u0161je, mali gradi\u0107 na obali Save, sa 2.600 stanovnika, dobija prvu srednju \u0161kolu. Ne mala zasluga u tome je i prvoga direktora Galiba \u0160ljive, koji je i fizi\u010dkim radom doprinio da \u0161kolska zgrada bude na vrijeme dovr\u0161ena i da nastava u novoj Gimnaziji bude dobro i na vrijeme organizovana. Gimnazija u Ora\u0161ju pod rukovodstvom ovog vrijednog prosvjetnog radnika, za vrlo kratko vrijeme stekla je ugled u mjestu, a potom i na podru\u010dju Sjeveroisto\u010dne Bosne, kao jedna od boljih\u00a0 srednjih \u0161kola.
\nUporedno sa nesebi\u010dnim zalaganjem na radnom mjestu, Galib \u0160ljivo je nastavio (opet vanrednim studiranjem) studije na tre\u0107em stepenu, koje je uspje\u0161no zavr\u0161io za dvije godine odbraniv\u0161i magistarsku tezu \u201eKlek i Sutorina u odnosima izme\u0111u Austrije i Turske u XIX vijeku\u201c.
\nPro\u010ditali smo ocjenu stru\u010dne komisije na ovaj rad i vidjeli da je teza ra\u0111ena na osnovu obimnog arhivskog istra\u017eivanja u Be\u010du, Zadru, Dubrovniku,Sarajevu, Beogradu, Zagrebu…. \u201eSvojim magistarskim radom Galib \u0160ljivo je dao vrijedan doprinos istoriji Bosne i Hercegovine u XIX vijeku ….\u201c stoji, pored ostaloga, u ocjeni stru\u010dne komisije.
\nU isto vrijeme, mr. Galib \u0160ljivo radio je aktivno i u dru\u0161tveno-politi\u010dkom \u017eivotu komune, a u vrijeme postdiplomskih studija, bio je i sekretar Sekretarijata Op\u0161tinske konferencije Saveza komunista u Ora\u0161ju.
\nZnaju\u0107i da je vanredno studiranje \u201eskop\u010dano\u201c sa velikim trudom, na pitanje, kako je sve to moglo u isto vrijeme, biti direktor \u0161kole, sekretar Sekretarijata OK Saveza komunista i studiranje na tre\u0107em stepenu, odgovorio je skromno:
\n– Bilo je, te\u0161ko, ali sam sam sebi postavio zadatak, kojeg sam, eto i realizovao … Bilo je i odricanja, mnogo neprospavanih no\u0107i, dugih i zamornih putovanja, velikih nov\u010danih izdataka, ali sve se to isplatilo postignutim uspjehom.
\nZnali ste za napor, koji vam se u punoj mjeri pokazao na tre\u0107emu stepenu? Znali ste i za velike nov\u010dane izdatke i duga putovanja …? \u0160ta vas je navelo da pristupite izradi doktorske dizertacije?
\n– I pored svega toga, ipak bi se opredijelio da radim doktorsku dizertaciju, jer je to takav rad koji \u010dovjeka dra\u017ei i prosto ga izaziva da stalnim prou\u010davanjem pronikne u minule periode, koji su ve\u0107 pali u zaborav … Zato se nijednoga trenutka nisam odvajao od dokumenata i brojne literature.
\nIna\u010de, doktorska dizertacija dr. Galiba \u0160ljive, prema ocjeni stru\u010dne komisije, tretira jedno od najburnijih razdoblja u istoriji Bosne i Hercegovine u XIX vijeku. To je vrijeme, kada je otpor muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini, protiv reformskih mjera Porte, dostigao vrhunac i kada je Omer-pa\u0161a Latas, kao serasker, s posebnim sultanovim ovla\u0161\u0107enjem, u toku 1850. i 1851. godine, izvr\u0161io progon toga plemstva, zatim izvr\u0161io intervenciju protiv hri\u0161\u0107ana i najzad poku\u0161ao da jednim vojnim pohodom kazni Crnu Goru.\u00a0 U pitanju su doga\u0111aji, koji zauzimaju sredi\u0161nje mjesto u istoriji Bosne i Hercegovine u XIX vijeku sve do 1878. godine, koji su u mnogome uticali\u00a0 na budu\u0107i razvitak ovih zemalja. Dr. Galib \u0160ljivo se nije samo zadr\u017eao na ovim doga\u0111ajima nego je hronolo\u0161kim redom prikazao prilike i zbivanja u Bosni i Hercegovini, po\u010dev\u0161i od 1832. godine, dakle od trenutka, kada je ugu\u0161ena buna Huseina kapetana Grada\u0161\u010devi\u0107a, a posebnu pa\u017enju obratio je na odnose Austrije prema pokretima u Bosni i Hercegovini i razjasnio njene poku\u0161aje da u ove zemlje izvr\u0161i prodor svoj uticaja.
\nDoktorska dizertacija dr Galiba \u0160ljive zna\u010di potpunu studiju prilika u Bosni i Hercegovini sredinom XIX vijeka, sa glavnim junakom Omer pa\u0161om Latasom, a ona \u0107e uskoro iza\u0107i i kao knjiga, pod naslovom \u201eOmer-pa\u0161a\u00a0 u Bosni\u201c.
\nMonografija je pisana poslije obimnih i svestranih istra\u017eivanja i prou\u010dene velike arhivske gra\u0111e, a ona se svrstava u mali broj najtemeljitije ra\u0111enih knjiga iz ovoga perioda.
\nSvojom doktorskom dizertacijom \u201eAustrija prema pokretima u Bosni i Hercegovini sredinom XIX vijeka\u201c, koju je uspje\u0161no odbranio na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, dr. Galib \u0160ljivo dao je vrijedan doprinos jugoslavenskoj istoriografiji.<\/p>\n

Fehim Trtak<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Portreti – Od u\u010ditelja do doktora |\u00a0Ispis\u00a0| Kako je Galib \u0160ljivo, za nepunu deceniju zavr\u0161io pedago\u0161ku akademiju, filozofski fakultet, postdiplomske studije, da bi napokon i doktorirao, uz puno anga\u017eovanje kao vaspita\u010d i dru\u0161tveno-politi\u010dki radnik. Galib \u0160ljivo, direktor \u0160kolskog centra u Ora\u0161ju, pripada onoj generaciji prosvjetnih radnika, koja je neposredno poslije rata, zavr\u0161ila \u0161kolovanje i koja … Nastavi \u010ditati Portreti<\/span> →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":7,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-78","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/78","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=78"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/78\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":151,"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/78\/revisions\/151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=78"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}