{"id":68,"date":"2020-08-16T08:50:27","date_gmt":"2020-08-16T08:50:27","guid":{"rendered":"https:\/\/galibsljivo.ba\/?page_id=68"},"modified":"2021-04-09T21:51:30","modified_gmt":"2021-04-09T19:51:30","slug":"biografija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/biografija\/","title":{"rendered":"Biografija"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/p>\n

Abstrakt:<\/p>\n

Akademik Galib \u0160ljivo poti\u010de iz rudarske porodice Muhameda \u0160ljive, zaposlenog u Rudniku Kukavice kao jamski kopa\u010d koji je prerano preminuo uslijed povreda na radnom mjestu 1939. godine. Njegova porodica koju su \u010dinili osim supruge \u0160erife jo\u0161 sinovi Galib i Mustafa-Mujo \u0160ljivo ostali su nezbrinuti, pa se majka \u0160erifa preudala za \u0160erifa Polutka u selu Vran Potok kod Gora\u017eda koji je imao tri k\u0107eri; u takvim okolnostima Galib je smje\u0161ten u Vakufski dom u Sarajevu, 1939. godine i tu je ostao sve do zavr\u0161etka u\u010diteljske \u0161kole 1950. godine. Bio je uspje\u0161an \u0111ak. U prilikama koje se vladale, zbog nedostatka u\u010ditelja, svi svr\u0161eni u\u010denici su odmah raspore\u0111eni u osnovne \u0161kole u Bosni i Hercegovini tako da je sa nepunih 17 godine raspore\u0111en u Maglajce srez Bosanska Dubica. Vanrednim \u0161kolovanjem uspio je zavr\u0161iti VP\u0160 u Sarajevu na grupi historija i geografija, potom historiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gdje je vanrednim studiranjem zavr\u0161io postdiplomske studije iz oblasti Isto\u010dno pitanje. Doktorirao je na istom Fakultetu 1975. godine. Od 1977. godine primljen je na Pedago\u0161ku akademiju u Banjaluci u zvanju redovnog profesora za predmete Op\u0161ta historija novog vijeka i novijeg doba. Dvije godine kasnije imenovan je za direktora novoosnovanog Instituta za historiju Banjaluka. Na banjalu\u010dkom univerzitetu u dva mandata obavljao je poslove prorektora za nastavu. U dvije uzastopne godine obavljao je du\u017enost predsjedavaju\u0107eg Saveza istorijskih dru\u0161tava SFR Jugoslavije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di: Galib \u0160ljivo, Br\u010digovo, Sarajevo, Muhamed \u0160ljivo, \u0160erifa Ali\u0107, \u0160erif Polutak, Vakufski dom u Sarajevu, Reufbeg \u0110onlagi\u0107, Fo\u010da, Slatina, Vranpotok,Donja Bukovica, Brezovo Polje, Br\u010dko, Orahova, Beograd, Be\u010d, Berlin, Z\u00fcrich, Adilbeg Zulfikarpa\u0161i\u0107, Banjaluka, Radovan Samard\u017ei\u0107, Hazim \u0160abanovi\u0107, Ora\u0161je, VP\u0160 Sarajevo, Filozofski fakultet Beograd.<\/p>\n

\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/td>\n\"\"<\/a><\/td>\n\"\"<\/a><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n
\n
Po zavr\u0161etku u\u010diteljske \u0161kole, 30. juna 1950. godine, radio je kao u\u010ditelj u mnogim mjestima Bosne i Hercegovine. Zapo\u010deo je u Osnovnoj \u0161koli Maglajci (srez Bosanska Dubica) \u0161kolske 1950.\/1951. godine. Onda, Petorazrednoj osnovnoj \u0161koli Orahova (srez Bosanska Dubica) \u0161kolske 1952.\/1953. godine, te Osnovnoj \u0161koli Toholji (u kojoj je samo jednu no\u0107 preno\u0107io) i Osnovnoj \u0161koli Slatina (srez Fo\u010da) \u0161kolske 1952.-1953. godine. Od 1. septembra 1953. do 31. avgusta 1954. godine, u sklopu obaveznog slu\u017eenja vojnog roka, Galib \u0160ljivo je zavr\u0161io \u0161kolu rezervnih oficira zemaljske artiljerije, nakon \u010dega je dobio \u010din rezervnog artiljerijskog potporu\u010dnika.<\/div>\n
<\/div>\n
\n
\n<\/div>\n
Po zavr\u0161etku vojnog roka, radio je kao u\u010ditelj u Osnovnoj \u0161koli Ulice \u0161kolske 1954.\/1955. godine, te Petorazrednoj osnovnoj \u0161koli Brka (srez Br\u010dko) 1955.\/1956. i Osnovnoj \u0161koli Donja Bukovica (srez Bijeljina) \u0161kolske 1956.\/1957. godine. Od \u0161kolske 1957.\/1958. do 31. avgusta 1961. godine radio je na mjestu direktora Osmogodi\u0161nje \u0161kole u Brezovom Polju (srez Br\u010dko) i predavao istoriju i geografiju. Potom je od 1. septembra 1961. do 31. avgusta 1963. godine bio direktor Osmogodi\u0161nje \u0161kole u Ora\u0161ju. Za to vrijeme je vanredno zavr\u0161io studije na Filozofskom fakultetu, pa je, po zavr\u0161etku filozofskog fakulteta, u zvanju profesora srednje \u0161kole, postavljen je na mjesto direktora Gimnazije 1. septembra 1963., a potom \u0160kolskog centra u Ora\u0161ju i predavao je istoriju.<\/div>\n
<\/div>\n
\n
\n<\/div>\n
\u0160kolske 1972.\/1973. izabran je u zvanje\u00a0profesora vi\u0161e \u0161kole<\/em>\u00a0Pedago\u0161ke akademije u Banjaluci, pa je u svojstvu spoljnjeg saradnika predavao predmete:\u00a0Op\u0161ta istorija starog i srednjeg vijeka,<\/em>\u00a0Istorija jugoslavenskih naroda u srednjem vijeku<\/em>\u00a0i\u00a0Metodika nastave istorije\u00a0<\/em>na Pedago\u0161koj akademiji u Banjaluci. Od 1. aprila 1977. godine stalno je zaposlen na Pedago\u0161koj akademiji u Banjaluci u zvanju\u00a0profesora vi\u0161e \u0161kole<\/em>\u00a0na nastavnim predmetima:\u00a0Op\u0161ta istorija novog vijeka i savremenog doba, Istorija jugoslovenskih naroda novog vijeka i savremenog doba<\/em>\u00a0i\u00a0Metodika nastave istorije.<\/em>\u00a0Od 1991. godine na Pedago\u0161koj akademiji u Banjaluci izvodi nastavu\u00a0Op\u0161te istorije novog vijeka sa savremenom istorijom u zvanju redovnog profesora univerziteta.<\/em><\/div>\n
<\/div>\n
\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/td>\n\"\"<\/a><\/td>\n\"\"<\/a><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n
Uporedo sa pedago\u0161kim radom, dr. Galib \u0160ljivo se neprekidno bavio radom na nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkim projektima. U toku 1979. godine vodio je organizacione poslove za osnivanje Instituta za istoriju u Banjaluci, pa je od po\u010detka njegovog rada, 1. novembra 1979., bio njegov direktor sve do 1992. godine. Ostvaruju\u0107i nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dke poslove, dr. Galib \u0160ljivo je dobio nau\u010dno zvanje: prvo vi\u0161i nau\u010dni saradnik, a od 1984. godine i najvi\u0161e nau\u010dno zvanje nau\u010dni savjetnik, \u0161to odgovara zvanju redovnog profesora univerziteta.<\/div>\n

Za svoj rad je vi\u0161e puta nagra\u0111ivan i odlikovan. Nagra\u0111en je za vanredne rezultate u nastavnom radu i upravljanje Osnovnom \u0161kolom u Slatini 1953. godine i Osmogodi\u0161njom \u0161kolom u Brezovom Polju, uzastopno za 1959., 1960. i 1961. godinu, te dva puta za upravljanje Gimnazijom i \u0160kolskim centrom u Ora\u0161ju. Uru\u010dena mu je Plaketa SO Ora\u0161je za 1967. godinu. Odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem 31. decembra 1973. godine. Za djelo Bosna i Hercegovina 1813.-1826. dodijeljena mu je 17. aprila 1986. godine Nagrada Veselin Masle\u0161a u 1986. godini kao dru\u0161tveno priznanje za radove u oblasti istorijskih nauka. Skup\u0161tina op\u0161tine Banjaluka dodijelila mu je 8. aprila 1990. godine Nagradu Veselin Masle\u0161a za stvarala\u010dki doprinos socijalisti\u010dkom razvoju nauke umjetnosti i kulture.
\nBio je u dva mandata predsjednik Udru\u017eenja univerzitetskih i drugih nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkih radnika Bosanske krajine, onda predsjednik Saveza univerzitetskih radnika Bosne i Hercegovine u dva mandata, potom \u010dlan Predsjedni\u0161tva univerzitetskih radnika Jugoslavije, i na kraju, predsjednik Saveza istori\u010dara Jugoslavije u dva mandata.
\nNa Univerzitetu “\u0110uro Pucar Stari” u Banjaluci obavljao je du\u017enost predsjednika Izvr\u0161nog odbora, bio \u010dlan vi\u0161e stalnih komisija, a od 1987. do 1992., kada je smijenjen, iako mu je bio u toku drugi mandat, bio je prorektor za nastavu.
\nGodine 1990., predlo\u017een je za dopisnog \u010dlana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. U veoma op\u0161irnom referatu, koji su 5. septembra 1990. godine napisala dvojica akademika koje je imenovalo akademijino Odjeljenje dru\u0161tveno istorijskih nauka koji su na po\u010detku izvje\u0161taja konstatovali da su: “Imali \u010dast da s Va\u0161e strane budemo zamoljeni da napi\u0161emo referat o profesoru dr. Galibu \u0160ljivi, koji je predlo\u017een za izbor za dopisnog \u010dlana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.” Referat su zaklju\u010dili: “U ovom referatu kratko su prikazane samo neke od rasprava i studija dr. \u0160ljive. Kad bi se prikupile ujedno, one bi sigurno sa\u010dinile nekoliko knjiga koje bi bile veoma korisne za bolje poznavanje unutra\u0161njih prilika i me\u0111unarodnog polo\u017eaja Bosne i Hercegovine u XIX veku. Ovde je potrebno naglasiti samo to da me\u0111u njima nema nijedne koja nije napisana na osnovu nepoznate arhivske gra\u0111e, koja ne donosi obilje novih rezultata i koja se sasvim pouzdano ne dr\u017ei okvira svega onoga \u0161to je poznato i u na\u0161oj i u svetskoj istoriografiji o prilikama na Balkanu u XIX veku.
\nNa osnovu svega \u0161to je u ovom referatu sasvim kratko izlo\u017eeno mo\u017ee se zaklju\u010diti da je dr. Galib \u0160ljivo neobi\u010dna pojava u savremenoj jugoslovenskoj istoriografiji. Najve\u0107im individualnim anga\u017eovanjem, istra\u017euju\u0107i takore\u0107i svaki dostupni dokumenat, i u zemlji i u inostranstvu, on je ostvario veliko pregnu\u0107e da ispita i opi\u0161e istoriju Bosne i Hercegovine u XIX veku i da tu istoriju sa\u010dini od svih onih podataka koji mogu imati svoje zna\u010denje za politi\u010dku, dru\u0161tvenu, ekonomsku i kulturnu istoriju. Ovde treba posebno naglasiti da u njegovim zgusnutim knjigama i studijama i pored toga nema suvi\u0161nih i nagomilanih podataka, jer je on na\u0161ao stil izlaganja da prika\u017ee svaku pojedinost u njenom pravom osvetlenju i istinskom zna\u010denju, tako da ona zauzima ono mesto koje joj u stvari pripada. Na taj na\u010din istorijska nauka Bosne i Hercegovine, a i Jugoslavije u celini, dobila je istori\u010dara ne samo velike vredno\u0107e i istinskih nau\u010dnih kvaliteta koji se retko nalaze.
\nPisci ovog referata ne rade ovaj posao prvi put. Ovog puta, me\u0111utim, oni su zaista u situaciji da podnesu Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine najsvesrdniji predlog da dr. Galiba \u0160ljivu, nau\u010dnog savetnika, profesora i direktora Instituta u Banjaluci, izabere za svog dopisnog \u010dlana.”<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/td>\n\"\"<\/a><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Od tada, dakle, od 1990. godine, dr. Galib \u0160ljivo objavio je sedam novih historijskih monografija i preko sedamdeset studija, \u010dlanaka i kra\u0107ih radova. Galib \u0160ljivo nijednog trenutka nije prestao sa nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkim radom. Ukoliko se letimi\u010dno pogledaju samo naslovi njegovih monografija odmah \u0107e se uo\u010diti njegovo nastojanje da izu\u010di historiju Bosne i Hercegovine u posljednjem stolje\u0107u osmanske historije, u \u010demu je u potpunosti uspio. Do Galiba \u0160ljive, historija s kraja osamnaestog i devetnaesto stolje\u0107e bila je malo poznata, njegovim radovima, pak, ona je postala najpoznatija.<\/p>\n

Kad se njegovi radovi sagledaju u cjelini, nema nikakve sumnje u to, da su, oni su svi, bez izuzetka, ura\u0111eni na historijskim izvorima prvog reda \u2013 i tako predstavljaju veliki doprinos historiji Bosne i Hercegovine, historiji balkanskih dr\u017eava i historiji Evrope.<\/p>\n

Posebno su zna\u010dajne njegove monografije pod naslovom Bosna i Hercegovina poredane hronolo\u0161kim redom od 1788. do 1869. godine, koje \u010dine jednu cjelinu, jednu ediciju, ura\u0111ene su po hronolo\u0161kom odvijanju doga\u0111aja, dakle, jedinstvenim metodom u bosanskoj i hercegova\u010dkoj historiografiji. S obzirom na to da je autor obavio nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dki rad u arhivima u Bosni i Hercegovini, ali i u susjednim dr\u017eavama, a posebno u Be\u010du i Berlinu, on je tragao za podacima u svim relevantnim riznicama dokumenata. Iz fusnota se da utvrditi da je prou\u010dio zaista veliki broj fondova i tragao za svakim podatkom koji bi mogao biti zna\u010dajan za historiju Bosne i Hercegovine.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Abstrakt: Akademik Galib \u0160ljivo poti\u010de iz rudarske porodice Muhameda \u0160ljive, zaposlenog u Rudniku Kukavice kao jamski kopa\u010d koji je prerano preminuo uslijed povreda na radnom mjestu 1939. godine. Njegova porodica koju su \u010dinili osim supruge \u0160erife jo\u0161 sinovi Galib i Mustafa-Mujo \u0160ljivo ostali su nezbrinuti, pa se majka \u0160erifa preudala za \u0160erifa Polutka u selu … Nastavi \u010ditati Biografija<\/span> →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":2,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-68","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/68","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=68"}],"version-history":[{"count":33,"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/68\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":244,"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/68\/revisions\/244"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/galibsljivo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=68"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}